Matša le matangoana naheng ka bophara a hlokofalitsoe ke litšila tse sa hloekisoang le ho lahloa ke likhoerekhoere, e leng phello ea libaka tsa bolulo le mesebetsi ea indasteri. Ho se tsotelle hona ho bakile tšenyo e kholo metsing a rona a hloekileng, ho silafatsa metsi le ho senya bophelo ba metsing. Liphekolo tse tloaelehileng tsa lik'hemik'hale, le hoja ka linako tse ling li atleha, hangata li tla le litla-morao tse sa lebelloang 'me li hlōleha ho fana ka tharollo ea nako e telele.
Ho ea ka Machaba a Kopaneng, hoo e ka bang libaka tse 400 tse lebōpong la leoatle le matša a fetang 100 a metsi a hloekileng a hlasetsoe ke Harmful Algal Blooms (HABs), e bakang tšenyo e atileng ea tikoloho, tahlehelo ea mefuta-futa ea lihloliloeng le ho beha bophelo ba batho kotsing. Ho feta moo, tlaleho ea European Environment Agency e senola hore karolo e fetang 60 lekholong ea matša a Europe a tobane le tšokelo e bakoang ke likhatello tse amanang le ho fetoha ha litoropo.
Boiteko ba ho lokisa bo bohlokoa bakeng sa ho sireletsa le ho khutlisetsa lihloliloeng tse fapaneng, ho netefatsa hore mefuta e fapaneng ea limela le liphoofolo, hammoho le likokoana-hloko li lula li le teng. Sena se matlafatsa tekano ea tikoloho ka kakaretso le ho boloka libaka tsa bohlokoa tsa bolulo.
Tokiso e tiisa phihlello ea mehloli ea metsi a hloekileng le a bolokehileng, e molemong oa sechaba le liphoofolo tse hlaha. E sireletsa mehloli ea metsi a nooang 'me e fokotsa kotsi ea mafu a bakoang ke metsi.
Matša le matangoana a nchafalitsoeng a fana ka menyetla ea mesebetsi e ntlafalitsoeng ea boithabiso e kang ho sesa, ho sesisa liketsoana le ho tšoasa litlhapi. Sena se tšehetsa boithabiso ba kantle, se matlafatsa bohahlauli, 'me se hlasimolla moruo oa lehae.
Ka ho tsosolosa mehloli ea metsi, re kenya letsoho ka mafolofolo ho boloka mehloli ea tlhaho, ho netefatsa hore e sebelisoa ka mokhoa o tsitsitseng bakeng sa meloko e tlang.
Matša le matangoana a phetseng hantle a phetha karolo ea bohlokoa taolong ea boemo ba leholimo ka ho monya le ho aba matla a letsatsi. Sena se thusa ho tsitsisa mocheso oa lefats'e le maemo a leholimo, ho thusa ho mamella maemo a leholimo.
Ha ho nahanoa ka lintlha tsena tsa bohlokoa, ho hlakile hore ho lokisa matša le matangoana ke habohlokoa bakeng sa ho baballa le ho tsosolosa mehloli ena ea bohlokoa ea metsi a hloekileng.
Lintho tse ngata tsa manyolo, ho beoa ha seretse le lehlabathe, monko, le ho se leka-lekane ha limatlafatsi tse bakang eutrophication.
Lintho tse ngata tsa manyolo, ho beoa ha seretse le seretse, monko, ho se leka-lekane ha limatlafatsi tse lebisang ho eutrophication, libaka tse shoeleng ka lebaka la khaello ea potoloho ea mali, le lefu la litlhapi le bakoang ke ho phahama ha ammonia.
Ho fana ka litharollo tse etselitsoeng litaba tse kang ho qhalana ha oli, tokiso ea nallah (drainage canal), le tsamaiso ea letangoana.
